Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Bankari: Pomažemo ljudima vratiti kredite

Gospodarska kriza rezultirala je i sve većim brojem građana čija se primanja iz mjeseca u mjesec smanjuju, u svibnju 84.000 ljudi nije dobilo plaću, a mnogi ostaju bez posla. To znači i nemogućnost otplate kredita u koje se ubrajaju i dopuštena prekoračenja na tekućim računima.

Građani, naime, imaju čak 121 milijardu kuna kredita, većinom stambenih i potrošačkih, a čak sedam milijardi kuna otpada na dopuštena prekoračenja na tekućim računima kojima se koristi 45 posto do 57 posto građana.

Iako minusi u prosjeku iznose 2000 do 5000 kuna, pojedini “paketi” nude prekoračenje od čak 300 posto primanja. Ali, kada klijent nekoliko mjeseci ostane bez priljeva novca, uslijedit će revizija, a nakon nekoliko mjeseci i ukidanje prekoračenja. Tada klijenti postaju dužnici banke jer bez plaće nema novca ni za hranu ni za osnovne račune, a gotovo je nemoguće vraćati kredite.

„U nedopuštenom prekoračenju posljednjih mjeseci je 16 posto građana, a deset posto ih kasni sa servisiranjem svojih obveza“, rekli su u Splitskoj banci.

Upravo zato, svakog mjeseca iznosi dopuštenog prekoračenja usklađuju se prema prihodima zadnja tri mjeseca. Ako klijent ostane bez posla ili ostvaruje niže prihode, minus se ne ukida odjednom, već se postupno usklađuje, o čemu ga se obavještava mjesec dana ranije, ističu u RBA. U želji da pomognu ljudima, ali i da naplate svoje potraživanja, bankari građanima nude razne mogućnosti u očekivanju da klijent riješi svoje ‘probleme’.

Ovisno o banci predlaže se moratorij, smrzavanje, kredita na rok od šest ili 12 mjeseci, reprogramiranje duga, obročna otplata dugovanja na šest mjeseci ili produženje maksimalnog roka otplate, te krediti za restrukturiranje za dulji rok.

‘Neophodno je da se klijent javi banci prije nego što nastanu problemi s otplatom kredita, a daljnji dogovor je individualan i ovisi o pojedinom slučaju’, ističu u Hypo banci, napominjući da stalno analiziraju razloga neplaćanja i prema tome nude određene mjere restrukturiranja.

- Socijalno smo osjetljivi i vodimo računa o slučajevima kod kojih je došlo do narušavanja financijske situacije zbog smrtnog slučaja ili bolesti u obitelji. No, svaki se slučaj posebno razmatra, naglašava Dražen Dumančić iz PBZ-a.

U bankarskom sustavu svi redom napominju kako uvijek nastoje izaći susret onima koji se nalaze u teškoj životnoj situaciji, ne za to se traži dokumentacija mjerodavnih tijela. Daljnji koraci ovise o mogućnostima kojima klijent raspolaže i situaciji u kojoj se nalazi.

Naime, ukoliko se dužnik na javi radi dogovora niti želi prihvatiti ikakvo rješenje, banka ga prijavljuje na crnu listu. U iznimnim slučajevima, krajnji korak u naplati dugovanja je pokretanje sudske ovrhe, odnosno prisilne naplate potraživanja.